Rana dijagnoza raka dojke je ključ uspjeha

Rak dojke je moguće i spriječiti kod stanovitog udjela žena izbjegavanjem rizičnih čimbenika ili primjenom preventivnih metoda kod visokorizičnih kategorija žena (primjerice odstranjivanje dojki kod žena s mutacijom BRCA1 i 2 gena). Jedan od najvažnijih, sprječivih  rizika za nastanak raka dojke je vezan uz dijetu i tjelovježbu; rak dojke je učestaliji kod žena s postmenopauzalnom pretilošću te kod žena koje konzumiraju alkohol. Smanjenjem udjela pretilih žena kroz adekvatnu, zdravu prehranu, izbjegavanjem alkohola i održavanjem optimalnog stanja organizma kroz redovitu tjelovježbu značajan udio žena neće dobiti karcinom dojke.

Dakle, rak se ne može pobijediti alternativnim lijekovima ili vradžbinama, nego znanstvenom medicinom, ranim otkrivanjem i prihvaćanjem bolesti, te borbom znanstveno dokazanim i farmakoekonomski  prihvatljivim metodama, od kojih svakako treba istaknuti zdravu i pravilnu prehranu, redovitu tjelovježbu, redukciju stresa te dovoljno sna i odmora.

Vrijedno je spomenuti i znanstvenu istinu da osobe koje dobiju rak dojke te prije ili nakon dijagnoze počnu provoditi  redovitu tjelovježbu, kao posljedicu imaju značajno bolje ishode u liječenju raka dojke:  20-25% redukciju vjerojatnosti smrti uzrokovane rakom dojke. Zdrava i umjerena, dobro balansirana prehrana i redovita tjelovježba su preporučeni svima i mogu rezultirati samo dobrim:  sprječavanjem nastanka raka dojke kod nekih te smanjenjem smrtnosti od raka dojke kod onih kod kojih se rak dojke dijagnosticira.

Što podrazumijevamo pod zdravom i pravilnom prehranom, odnosno, optimalnom dijetom?

U borbi protiv svih bolesti pa tako i raka dojke potrebno je pružiti tijelu sve neophodne nutrijente, pazeći pri tome da ne konzumirate „prazne“ kalorije. Treba reducirati šećere, brašno, gazirane napitke i sl., a jesti voće i povrće, ribu i meso. Kvaliteta hrane je iznimno važna;

treba jesti voće i povrće iz sigurnih izvora, bez pesticida, zdravo i svježe meso (bez dodanih hormona, antibiotika ili različitih kemijskih spojeva korištenih u prehrani životinja ili tretiranju mesa u njegovoj distribuciji), hranu koja nije industrijski prerađena, a uz nešto truda i informacija, takva hrana se može pronaći u Hrvatskoj. Na žalost, danas smo izloženi golemoj kampanji od strane proizvođača hrane i pića, sve u cilju profita, a ne našeg zdravlja. Kao posljedicu toga imamo više pretilih ljudi danas nego ikad u povijesti čovječanstva i posljedično više bolesti povezane s debljinom pa tako i rakom dojke. Na komentare da je zdrava hrana preskupa, valja reći da se može naći i zdrava a pristupačna hrana, primjerice srdele su svakome pristupačne a jedna su od najzdravijih namirnica koje nemamo često na našem jelovniku. Provjera izvora namirnica bi trebala biti naš životni cilj: jesti lokalne, sezonske, svježije i zdravije namirnice. Ne trebate težiti ničemu što je skuplje jer to često nije povezano s kvalitetom namirnice. Valja razmisliti i o mogućnosti proizvodnje vlastitih namirnica. Postoji sjajan, pozitivan trend u razvijenim zemljama svijeta gdje se na takvu proizvodnju, čak i u gradovima, gleda s odobravanjem i pohvalama.

Osim kvalitete namirnica od velike važnosti je i količina. Da bismo bili zdravi i s zdravom tjelesnom težinom jednostavno moramo jesti umjerene količine hrane, moramo ustati od stola ranije, prije osjećaja sitosti i ne posezati za grickalicama. Naizgled, poglavito kod onih s poremećajima u prehrani i posljedičnoj prekomjernoj tjelesnoj težini, to se čini nedostižnim ili teško ostvarivim ciljem. Ipak, kod većine ljudi nakon nekog vremena organizam se privikne na manje ili potencijalno rjeđe obroke te je nakon vremena adaptacije lakše održavati takav stil života.

Bolesnici sa rakom dojke trebaju znati da je iznimno važno održavati zdravu tjelesnu težinu, jer prekomjerna tjelesna težina može uzrokovati hormonski disbalans te dovesti do upalnih procesa u organizmu, tako da se potencijalno otežava valjanost terapija, smanjuje ishod u liječenju raka.

U postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine jako je bitno baviti se tjelovježbom, duge šetnje, brzi hod, vožnja bicikla, plivanje, gimnastika, sve navedeno ako se primjenjuje redovito je dobro i korisno organizmu koji se bori protiv raka. Ponavljam, osoba koja dobije rak dojke a bavi se redovitom tjelovježbom, ima za 20-25% veće izglede da ga preživi, odnosno, smrtnost je kod takvih osoba značajno manja.

Govoriti o primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji raka a ne spomenuti pušenje nije dobro niti moguće. Pušenje je negativno povezano s nastankom čitavog niza tumora i kod nas je povezano s nastankom 30-40% svih tumora. Poruka je svima koji puše da prestanu, a onima koji nisu da nikad ne započnu jer bi samo na taj način, nacionalno gledajući, mogli spasiti od raka oko 4000-5000 života godišnje.   

Stres je nemoguće izbjeći, takav je opći stav i mišljenje. Pa ipak, osoba koja se razboli od raka dojke mora se zapitati - što mi je važnije od mog života? Što će to biti toliko hitno, važno, neophodno ako mene ne bude? Stres je možda najteže eliminirati iz života, ali postoje metode za to. Psihološka savjetovališta i treninzi koji osobama s rakom dojke pomažu u toj borbi. Okrepljujući san i dovoljno dnevnog odmora daju spremnost tijelu i umu da se bori i poluči najbolje rezultate pri tome. Duševni mir i optimizam jake su snage u ratu koju tijelo vodi protiv raka. Treba i na to misliti kad govorimo o životnom stilu oboljelih od raka dojke.

Ravnoteža u tjelesnoj težini, prehrani, tjelovježba te psihološko- emocionalna ravnoteža će vjerojatno rezultirati i uravnoteženim, zdravijim imunološkim sustavom. Po teoriji imunološkog nadzora tumora u našim organizmima se kontinuirano stvaraju stanice raka, ali naš imunosni sustav ih prepozna i ubije. Dakle, slijedom te teorije rak je posljedica neuspjeha imunološkog nadzora, greške ili slabosti imunološkog sustava organizma. Kroz zdravu hranu, tjelovježbu i ravnotežu duha i tijela jačamo imunološki nadzor i samim tim se uspješnije borimo protiv raka.

Zaključno, možemo značajno doprinijeti našim izgledima da ne dobijemo rak dojke, ili da ga uspješnije liječimo ako ga dobijemo, ukoliko  uložimo u zdravu prehranu (količinom i kvalitetom iste), tjelesnu težinu, redovito  provodimo tjelovježbu, izbjegavamo pušenje i alkohol te nastojimo sretno i uravnoteženo živjeti.      

Autor teksta: prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak