Kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svetu. Efikasno i dugotrajno sniženje LDL holesterola smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Borimo se protiv kardiovaskularnih bolesti zajedno.
Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili da razmislite o korišćenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svetu. Efikasno i dugotrajno sniženje LDL holesterola smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Borimo se protiv kardiovaskularnih bolesti zajedno.
Situacija u Srbiji je podjednako alarmantna, kardiovaskularne bolesti su takođe prvi uzrok smrtnosti. Od kardiovaskularnih bolesti je u 2021. godini umrlo 41% ljudi. Najveći svetski ubica je ishemijska bolest srca, odgovorna za čak 16% ukupnih smrtnih slučajeva u svetu. Ako pravovremeno delujemo na LDL holesterol, možemo sprečiti aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest i njene fatalne posledice - srčani i moždani udar.
Kardiovaskularne bolesti su bolesti koje zahvataju srce i krvne sudove. Njih je generalno jako puno i zahvataju različite strukture kardiovaskularnog sistema. Prikazujemo neke od njih:
Šta je tzv. "loš" holesterol? LDL holesterol poznat i kao "loš" holesterol je vrsta holesterola koji se skuplja u zidu krvih sudova ukoliko ga u krvotoku imamo u povećanoj količini. Njegova povišena vrednost vremenom povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Merama za sniženje LDL holesterola zajedno možemo spasiti ljudske živote, smanjujući rizik od srčanog ili moždanog udara. Proučite kako Vam niža vrednost holesterola može pomoći u smanjenju rizika od srčanog ili moždanog udara.
Kardiovaskularne bolesti je važno otkriti što je pre moguće, kako bi se moglo započeti savetovanje i lečenje. U tome važnu ulogu ima procena kardiovaskularnog rizika. Redovne laboratorijske kontrole krvi mogu pomoći u otkrivanju visokih vrednosti lošeg LDL holesterola.
Stanja kao što su ishemija, akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti (na primer, ishemijski i hemoragijski moždani udar), mogu se pravovremeno sprečiti delujući na promenjive faktore rizika:
Nepromenjivi faktori rizika su oni faktori na koje nije moguće direktno uticati a čije se posledice ipak mogu ublažiti usvajanjem pravilnog načina života i preventivnih mera:
Kardiovaskularne bolesti se mogu ispoljiti iznenada, bez nekih prethodnih upozoravajućih simptoma i znakova ili nastaju postepeno tokom godina. Bolesnik često postaje svestan bolesti tek kada se pojave jasni simptomi, na primer, kada arterija postane začepljena - što dovodi do bola u grudima.
Za postavljanje dijagnoze potrebno je sprovesti kardiološki pregled, koji uključuje anamnezu (razgovor s bolesnikom) i detaljan fizikalni pregled. Često su potrebne određene specifične pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdila težina bolesti.
Pregledi mogu uključivati:
laboratorijsko – biohemijske nalaze krvi i urina;
elektrokardiogram (EKG);
test opterećenjem;
RTG snimak srca i pluća;
ehokardiografiju (ultrazvuk srca);
magnetnu rezonancu (MR);
kompjuterizovanu tomografiju (CT);
perkutanu koronarnu angioplastiku (PCA) i eventualne druge pretrage.
Većina kardiovaskularnih bolesti može se sprečiti poznavanjem bihejvioralnih faktora rizika, kao što su pušenje, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.
Uspešna i delotvorna prevencija kardiovaskularnih bolesti zahteva sveobuhvatan pristup različitih struktura društva, od zdravstva, obrazovanja, privrede i prehrambene industrije. Svakako zahteva i podršku stručnjaka, medija, ali i vladajućih struktura. Ipak, moramo naglasiti da je najvažnija uloga u prevenciji kardiovaskularnih bolesti upravo na svakom pojedincu.