Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili da razmislite o korišćenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

li

Kardiovaskularne bolesti - vodeći uzrok smrtnosti u svetu

Više ljudi godišnje umre od kardiovaskularnih bolesti nego od bilo koje druge bolesti. Nakon desetogodišnje uspešne borbe, kardiovaskularne bolesti su ponovo vodeći uzrok smrti u svetu, čak više od svih karcinoma zajedno. Vreme je da se zajedno suprotstavimo i borimo protiv kardiovaskularnih bolesti.

 

Globalni uzroci smrtnosti

Graph-1920-x-680 (1).png

Kardiovaskularne bolesti u Srbiji

Situacija u Srbiji je podjednako alarmantna, kardiovaskularne bolesti su takođe prvi uzrok smrtnosti. Od kardiovaskularnih bolesti je u 2021. godini umrlo 41% ljudi. Najveći svetski ubica je ishemijska bolest srca, odgovorna za čak 16% ukupnih smrtnih slučajeva u svetu. Ako pravovremeno delujemo na LDL holesterol, možemo sprečiti aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest i njene fatalne posledice - srčani i moždani udar.

linija3

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu. Od posledica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire preko 17 miliona osoba.

Pobedimo kardiovaskularne bolesti zajedno.

linija3
Box-Vizual-2-1920-x-1130_1.png

Šta su kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti su bolesti koje zahvataju srce i krvne sudove. Njih je generalno jako puno i zahvataju različite strukture kardiovaskularnog sistema. Prikazujemo neke od njih:

  • Ateroskleroza predstavlja zadebljanje, otvrdnuće i i suženje arterija koje se razvija tokom vremena zbog stvaranja holesterolskih plakova u zidu arterije. Može poremetiti protok krvi zbog začepljenja arterija. Saznajte više o aterosklerozi >
  • Koronarna bolest srca je bolest koronarnih arterija, nastaje zbog ateroskleroze krvnih sudova koje ishranjuju srčani mišić. 
    Saznajte više o koronarnoj bolesti srca >
  • Srčani udar je akutni događaj koji nastaje kada je protok krvi koji donosi kiseonik u srčani mišić ozbiljno smanjen ili potpuno prekinut.
    Saznajte više o srčanom udaru >
  • Moždani udar ili cerebrovaskularni insult je iznenadni gubitak jedne ili više moždanih funkcija zbog poremećenog protoka krvi u mozgu. Može biti uzrokovan krvarenjem iz krvog suda ili začepljenjem usled ateroskleroze ili krvnih ugrušaka. 
    Saznajte više o moždanom udaru >
  • Periferna arterijska bolest (PAB) je suženje perifernih arterija, koje odvode krv iz srca u druge delove tela. Najčešći tip je periferna arterijska bolest (PAB) donjih ekstremiteta, u kojoj je protok krvi smanjen u noge i stopala. 
    Saznajte više o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) >
  • Srčana slabost je hronično, progresivno stanje u kojem srčani mišić nije u stanju da pumpa dovoljno krvi da zadovolji potrebe tela za krvlju i kiseonikom. 
    Saznajte više o srčanoj slabosti >

Povezanost holesterola i kardiovaskularnih bolesti

LDL holesterol

Šta je tzv. "loš" holesterol? LDL holesterol poznat i kao "loš" holesterol je vrsta holesterola koji se skuplja u zidu krvih sudova ukoliko ga u krvotoku imamo u povećanoj količini. Njegova povišena vrednost vremenom povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Merama za sniženje LDL holesterola zajedno možemo spasiti ljudske živote, smanjujući rizik od srčanog ili moždanog udara. Proučite kako Vam niža vrednost holesterola može pomoći u smanjenju rizika od srčanog ili moždanog udara.

Poveznica kolesterola i kardiovaskularnih bolesti

Važnost pravovremene dijagnoze

Kardiovaskularne bolesti je važno otkriti što je pre moguće, kako bi se moglo započeti savetovanje i lečenje. U tome važnu ulogu ima procena kardiovaskularnog rizika. Redovne laboratorijske kontrole krvi mogu pomoći u otkrivanju visokih vrednosti lošeg LDL holesterola.

 

Faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti

Stanja kao što su ishemija, akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti (na primer, ishemijski i hemoragijski moždani udar), mogu se pravovremeno sprečiti delujući na promenjive faktore rizika:

  • Povišena vrednost LDL holesterola u krvi: dovodi do stvaranja masnih plakova u arterijama. Oni progresivno rastu tokom godina, a mogu kalcifikovati pa čak i rupturirati;
  • Pušenje: rizik od kardiovaskularnih bolesti direktno je proporcionalan broju popušenih cigareta u jednom danu. Tačnije, rizik od srčanog udara tri puta je veći kod muškaraca i šest puta veći kod žena koje puše dvadeset ili više cigareta dnevno u poređenju sa nepušačima;
  • Hipertenzija: kada krvni pritisak prelazi 120/80 mmHg rizik se povećava za 60%;
  • Dijabetes: može biti nasledna i stečena bolest. Dijabetičari imaju veći rizik od obolevanja od kardiovaskularnih bolesti, posebno bolesti koje nastaju kao posledica oštećenja ciljnih organa ili poli-vaskularne aterosklerotske bolesti;
  • Gojaznost: naročito u području abdomena, povećava rizik od koronarne bolesti srca i povećava prevalenciju drugih faktora rizika, kao što su hipertenzija i dijabetes. To znači da prekomerna težina uzrokuje direktno oštećenje arterija, ali i indirektno oštećenje, posredovano drugim faktorima, koji ubrzavaju nastanak kardiovaskularnih bolesti;
  • Fizička neaktivnost.

 

Nepromenjivi faktori rizika

Nepromenjivi faktori rizika su oni faktori na koje nije moguće direktno uticati a čije se posledice ipak mogu ublažiti usvajanjem pravilnog načina života i preventivnih mera:

  • životna dob (preko 50 godina);
  • pol: srčani udar i ateroskleroza su generalno češći u muškaraca nego u žena, ali rizik između muškaraca i žena obično se izjednačava usled menopauze;
  • geni, porodično nasleđe: familijarna hiperholesterolemija najčešća je nasledna metabolička bolest kod koje koncentracija masnoće u krvi daleko premašuje preporučene vrednosti. Radi se o izrazito visokim vrednostima LDL holesterola (takozvanog „lošeg“ holesterola) koje su u krvi prisutne od rođenja. Kod takvih osoba kardiovaskularne komplikacije mogu nastupiti i u mlađoj životnoj dobi.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti se mogu ispoljiti iznenada, bez nekih prethodnih upozoravajućih simptoma i znakova ili nastaju postepeno tokom godina. Bolesnik često postaje svestan bolesti tek kada se pojave jasni simptomi, na primer, kada arterija postane začepljena - što dovodi do bola u grudima.


Dijagnoza kardiovaskularnih bolesti

Za postavljanje dijagnoze potrebno je sprovesti kardiološki pregled, koji uključuje anamnezu (razgovor s bolesnikom) i detaljan fizikalni pregled. Često su potrebne određene specifične pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdila težina bolesti.

Pregledi mogu uključivati:

  • laboratorijsko – biohemijske nalaze krvi i urina;

  • elektrokardiogram (EKG);

  • test opterećenjem;

  • RTG snimak srca i pluća;

  • ehokardiografiju (ultrazvuk srca);

  • magnetnu rezonancu (MR);

  • kompjuterizovanu tomografiju (CT);

  • perkutanu koronarnu angioplastiku (PCA) i eventualne druge pretrage.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Većina kardiovaskularnih bolesti može se sprečiti poznavanjem bihejvioralnih faktora rizika, kao što su pušenje, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Uspešna i delotvorna prevencija kardiovaskularnih bolesti zahteva sveobuhvatan pristup različitih struktura društva, od zdravstva, obrazovanja, privrede i prehrambene industrije. Svakako zahteva i podršku stručnjaka, medija, ali i vladajućih struktura. Ipak, moramo naglasiti da je najvažnija uloga u prevenciji kardiovaskularnih bolesti upravo na svakom pojedincu.

linija4

 

Obašnjenje skraćenica:

  • KVB, kardiovaskularne bolesti
  • LDL holesterol, holesterol u lipoproteinima male gustine

Literatura:

  1. Grundy SM, Stone NJ, Bailey AL, et al. 2018 AHA/ACC/AACVPR/AAPA/ABC/ACPM/ADA/AGS/APhA/ ASPC/NLA/PCNA Guideline on the Management of Blood Cholesterol: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines. Circulation. 2019;139(25):E1082–E1143
  2. Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration: Efficacy and safety of more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170 000 participants in 26 randomised trials; Lancet 2010; 376: 1670–81
  3. 3. Zdravstveno-statistički godišnjak Republike Srbije 2021. Dostupno na:https://www.batut.org.rs/download/publikacije/pub2021a.pdf- pristupljeno februara 2023.
  4. WHO Cardiovascular diseases. Dostupno na: https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)  - pristupljeno januara 2023.
  5. Mach F, Baigent C, Catapano AL et al 2019 ESC/EAS Guidelines for themanagement of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk; European Heart Journal 2020; 41: 111-188
  6. McClellan M, Brown N, Califf RM, Warner JJ. Call to Action: Urgent Challenges in Cardiovascular Disease: A Presidential Advisory from the American Heart Association. Circulation. 2019;139(9):E44–E54.
  7. World Health Organization. WHO Cardiovascular diseases –Programme. Available from: https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases/#tab=tab_1  - pristupljeno januara 2023.
  8. American Heart Assotiation. Dostupno na: https://www.heart.org/  - pristupljeno januara 2023.
SM2403291185