Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

li

Često neprepoznata bolest

Periferna arterijska bolest deset je puta češća na krvnim žilama nogu u odnosu na ruke. U dvije trećine slučajeva udružena je s bolestima moždanih i srčanih arterija te s koronarnom bolešću.

 

Kada posumnjati na perifernu arterijsku bolest?

U slučaju kada se javljaju bolovi u nogama tijekom hodanja, a u uznapredovanoj bolesti i u mirovanju. Kad je potrebno zastajkivati do prestanka boli, kad hodate kao da razgledavate izloge treba pomisliti na perifernu arterijsku bolest.

pab

Koji su simptomi periferne arterijske bolesti,"bolesti gledanja izloga"?

Pojava bolova, grčeva i utrnulosti u jednom donjem ekstremitetu ili oba donja ekstremiteta za vrijeme hodanja, uz odsutnost tegoba u mirovanju (intermitentna klaudikacija) dugo se smatrala osnovnom manifestacijom periferne vaskularne bolesti. Međutim, sve je više ispitivanja koja potvrđuju da mnogi oboljeli od periferne vaskularne bolesti nemaju nikakve tegobe, dok drugi imaju atipične simptome.

U 20 – 50% ljudi bolest je bez simptoma ili se simptomi često pripisuju drugim bolestima, najčešće sustavu za kretanje. Premda se dijagnoza bolesti perifernih arterija s velikom sigurnošću može postaviti klinički, često ostaje neprepoznata.
 

Liječenje i prevencija periferne arterijske bolesti

Prevencija se u najvećoj mjeri odnosi na promjenu životnih navika. U prevenciji ateroskleroze krvnih žila nogu najvažnija je svakodnevna tjelesna aktivnost, odnosno hodanje. Bitno je početi se lagano kretati te pojačavati intenzitet i brzinu hoda kada to postane moguće. Vježbe i redovito pješačenje pomažu u širenju malih krvnih žila, produžavaju hodnu prugu i smanjuju učestalost grčeva. 

Odvikavanje od pušenja najvažniji je korak k smanjenju rizika od nastanka periferne vaskularne bolesti. Ovisno o tjelesnoj težini, vrijednosti LDL kolesterola u krvi, krvnom tlaku te ostalim čimbenicima rizika, preporučuje se provoditi odgovarajući dijetetski režim.

Potrebno je uzimati lijekove za smanjenje krvnog tlaka i vrijednosti kolesterola, liječenje dijabetesa, terapiju za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka i smanjenje bolova u nogama. 

OLI - Vaš osobni zdravstveni pomoćnik za život s perifernom arterijskom bolesti  (PAB)

Pitajte Vašeg osobnog zdravstvenog pomoćnika sve što Vas zanima o perifernoj arterijskoj bolesti. Što je uzrokuje, koji su čimbenici rizika odgovorni za njen nastanak, koje je korake potrebno poduzeti za dulji i kvalitetniji život? OLI ima odgovore i savjete.

Kliknite na chatbot Oli i informirajte se

newww
li

 

Objašnjenje kratica:

  • PAB, periferna arterijska bolest

Literatura:

  1. ESC preporuke za dijagnozu i lečenje periferne arterijske bolesti. European Society of Cardiology (ESC), European Heart Journal (2011) 32, 2851–2906
  2. Gerhardt.Herman MD et al 016 AHA/ACC Guideline on the Management of Patients With Lower Extremity Peripheral Artery Disease: Executive Summary: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines; Circulation 2017:135(12);e686-e725
  3. MSD pripučnik za pacijente – bolest perifernih arterija. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/bolesti-perifernih-arterija/bolest-perifernih-arterija, pristupljeno veljača 2022.
HR2304047844