Moždani udar

Kako nastaje moždani udar?

Moždani udar nastaje zbog nedovoljnog protoka krvi u mozgu uzrokovanog ili začepljenjem krvne žile (ishemijski moždani udar) ili puknućem krvne žile i posljedičnog krvarenja u mozgu (hemoragijski moždani udar). Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza.

Oko 80% moždanih udara su ishemijski, a posljedica su začepljenja arterija u mozgu.

Uzroci moždanog udara

Moždani udar je opasan i smrtonosan, ali možete djelovati na čimbenike rizika. Za nastanak moždanog udara mogu biti odgovorni:

• starija životna dob 
• povišen krvni tlak
• visok kolesterol, posebice LDL kolesterol
• pušenje
• šećerna bolest
• pretilost
• tjelesna neaktivnost
• poremećaji srčanog ritma, posebice fibrilacija atrija
• prethodni moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka.

Visok krvni tlak, uz povišen LDL kolesterol najvažniji je promjenjivi čimbenik rizika za razvoj moždanog udara. Osim ovih promjenjivih čimbenika, postoje i oni koje dobijemo u nasljeđe i na koje ne možemo utjecati. To su: dob, spol, rasa, i obiteljska povijest moždanih udara. Djelovanjem na ove čimbenike pravovremeno spriječavamo moždani udar.

Prevencija moždanog udara

Najbolji način prevencije moždanog udara je zdrav način života uz umjerenu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu. Sve o tome zna OLI, Vaš osobni zdravstveni asistent.

Simptomi moždanog udara

Upozoravajući znakovi -  tranzitorna ishemijska ataka (TIA)

U manjeg broja osoba nastupu moždanog udara prethode „upozoravajući znaci“ u vidu prolaznih simptoma koji odgovaraju simptomima moždanog udara. Oni su znatno kraćeg trajanja (uvijek traju kraće od 24 sata) i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena. Takav događaj naziva se tranzitorna ishemijska ataka (TIA) i uvijek je razlog za detaljnu neurološku obradu.

Što duže moždani udar ne liječite, veće su šanse za trajna oštećenja. Naučite prepoznati simptome.

G.R.O.M. test pomaže vrlo brzo prepoznati tri najčešća simptoma moždanog udara. Akronim G.R.O.M. lako se pamti i pomaže prepoznati znakove moždanog udara. Saznajte više o simptomima, moždanom udaru i životu s moždanim udarom, kontaktirajte virtualnog zdravstvenog pomoćnika OLI-ja.

Prepoznajte simptome na vrijeme jer vrijeme je mozak! U slučaju da ste primijetili neke od ovih simptoma, odmah nazovite hitnu službu!

Zašto moždani udar pogađa samo jednu stranu tijela?

Koji simptomi će prevladati ovisi o tome koje je područje mozga zahvaćeno. Uobičajeno je da je oštećena samo jedna strana mozga. Kako živci iz mozga prelaze s jedne strane tijela na drugu (križaju se), simptomi se pojavljuju na suprotnoj strani tijela od mjesta oštećenja u mozgu (npr. ako se moždani udar dogodio u desnoj polovici mozga, simptomi se očituju na lijevoj polovici tijela i obrnuto).
Postoji percepcija da je moždani udar bolest starije životne dobi. No, nažalost, moždani udar može se dogoditi u bilo kojem razdoblju života.

Važnost brze intervencije

Istraživanja pokazuju da bez kisika i glukoze, već 60 sekundi nakon prekida cirkulacije, počinje proces odumiranja moždanih stanica. U zbrinjavanju bolesnika s moždanim udarom svaka je sekunda važna! 

U ishemijskom moždanom udaru propadne oko 2 milijuna neurona. Brzom reakcijom i primjenom sistemske trombolize i/ili mehaničke trombektomije u cilju ponovnog uspostavljanja normalne moždane cirkulacije može se značajno smanjiti neurološki deficit, odnosno, invaliditet.

Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult iznenadni je gubitak jedne ili više moždanih funkcija zbog poremećenog protoka krvi u mozgu. Dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, što uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica. Posljedično dolazi do oštećenja mozga i gubitka funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Kako se liječi moždani udar?

Moždani udar liječi se uzimajući u obzir sam uzrok. Upotrebljavaju se razni lijekovi i neurokirurške metode. U slučaju ishemijskog moždanog udara propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi, oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija. Važno je pridržavati se uputa liječnika u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimanja svih propisanih lijekove. Adekvatnom kontrolom bolesti te faktora rizika za nastanak moždanog udara može se u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara.

Posljedice moždanog udara

Trećina bolesnika umire odmah po moždanom udaru. Druga trećina postaju invalidi i ovise o drugima. Samo jedna trećina ima lakše posljedice. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo čimbenika, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja, ali i o općem stanju bolesnika.

Tretman za oporavak izgubljene funkcije jest obavezna rehabilitacija, idealno u jedinicama za moždani udar. Uključuje različite medicinske profesije kao što su terapija govora i jezika, fizikalna terapija i radna terapija.

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik invaliditeta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.

Literatura:

1. Donnan GA, Fisher M, Macleod M, Davis SM. Stroke, Lancet 2008;371(9624): 1612.–1623. doi:10.1016/S0140-6736(08)60694-7

2. Wafa H.A. et al Burden of Stroke in Europe; Stroke 2020;51: 2418–2427. DOI: 10.1161/STROKEAHA.120.029606

3. HZJZ - Moždani udar, Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/mozdani-udar-kod-zena-simptomi-cimbenici-rizika-i-prevencija/, pristupljeno: 11. 10. 2022.

4. MSD priručnik za pacijente – moždani udar. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/mozdani-udar, pristupljeno siječanj 2022.

5. National Stroke Association, American Heart Association. Dostupno na: https://www.stroke.org/en/about-stroke/stroke-symptoms, pristupljeno veljača 2022.

6. Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara. Dostupno na: https://www.mozdaniudar.hr/o-mozdanom-udaru/o-mozdanom-udaru-74/74, pristupljeno veljača 2022.