Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

Zatajivanje srca
< Kompenzirano ili deko...
Uzroci i rizici zatajivanj... >
li

Ljudi se više plaše dijagnoze moždanog udara (41%), uznapredovanog karcinoma (43%) ili infarkta miokarda (12%) od dijagnoze zatajivanja srca (4%), iako više ljudi umire od zatajivanja srca.

 

Važnost pravovremenog postavljanja dijagnoze

Zašto je to tako? Saznajte više. 

Dostupne dijagnostičke metode

Starenje stanovništva i produljenje života srčanih bolesnika suvremenim terapijskim metodama liječenja dovelo je do sve veće prevalencije zatajivanja srca. Rano prepoznavanje simptoma i dobivanje točne dijagnoze ključni su za pravovremeno i optimalno liječenje zatajivanja srca! Saznajte na koji se način  može postaviti dijagnoza.

 

Razgovor-s-liječnikom-(anamneza)---850-x-500.jpg

Razgovor s liječnikom (anamneza)

Ovo je prvi ali i najvažniji korak u postavljanju dijagnoze i naziva se anamneza. Liječnik će Vam postaviti niz pitanja kako bi saznao koje Vas tegobe muče, kada su one nastupile i koliko dugo već traju. Važno je da date što točnije podatke - u kojim situacijama se tegobe javljaju ili postoji li povijest bolesti u obitelji?

Fizikalni pregled

Nakon razgovora s Vama liječnik će obaviti detaljan klinički pregled. Najčešći simptomi zatajivanja srca uključuju: otežano disanje i/ili kratkoću daha, umor (slabo podnošenje napora), kašalj i oticanje potkoljenica. Također je moguć nagli porast tjelesne težine, uslijed nakupljanja slobodne tekućine. Liječnik može, slušajući srce stetoskopom, utvrditi nepravilan srčani ritam ili poremećaj u radu zalistaka kao moguće uzroke zatajivanja srca. Boja kože i temperatura također su važni za dijagnostiku srca jer pokazuju koliko je tijelo opskrbljeno krvlju. Fizikalnim pregledom možemo isključiti druge bolesti koje uzrokuju slične simptome kao i zatajivanje srca.

Fizikalni-pregled-850-x-500.jpg
Krvne-pretrage---850-x-500.jpg

Krvne pretrage

Ovo su rutinske pretrage kako bi se provjerilo koliko učinkovito rade Vaši bubrezi i jetra. Također, ako imate anemiju (manje crvenih krvnih stanica nego što je normalno ili manje hemoglobina nego što je normalno u svakoj crvenoj krvnoj stanici) ili probleme sa štitnjačom (žlijezdom u vratu), obavit će se krvne pretrage kako bi se utvrdilo je li na njih utjecalo zatajivanje srca ili su ga, pak, oni uzrokovali.

Vjerojatno će se obaviti posebna krvna pretraga kojom se mjere takozvani natriuretski peptidi (vrsta hormona koje proizvodi srce), čije povišene razine pokazuju postoji li opasnost od zatajivanje srca. To je najvažnija krvna pretraga u postavljanju dijagnoze zatajivanja srca.

Elektrokardiogram (EKG)

Ovo je pretraga kojom liječnik prati rad Vašeg srca i koja daje mnogo informacija. Pokazuje kuca li srce prebrzo ili presporo te jeste li u prošlosti imali problema sa srcem.

Možda će biti potrebno obaviti druga, složenija snimanja koja mogu pomoći liječnicima razumjeti što se dešava s Vašim srcem.

Elektrokardiogram-(EKG)---850-x-500.jpg
Ultrazvučni-pregled-(ehokardiografija)---850-x-500.jpg

Ultrazvučni pregled (ehokardiografija)

Ultrazvuk srca pomaže u procjeni srčanih dimenzija, funkcije zalistaka, ejekcijske frakcije (EF), poremećaja gibanja srčanog zida, hipertrofije lijeve klijetke i perikardijalnog izljeva.

Također se može otkriti postojanje ugrušaka ili tumora unutar srčanih šupljina, kalcifikati srčanih zalistaka te poremećaji mitralnog prstena i stijenke aorte.

Rentgen prsnog koša

Ova pretraga nije toliko specifična, ali  može ukazati postoji li uvećanje srca (kardiomegalija), izljev (nakupljanje tekućine u prsištu) ili zagušenje krvi u plućima (plućna kongestija). Radi se o  jednostavnoj i bezbolnoj pretrazi koja traje svega nekoliko minuta.

Rentgenska snimka može ukazati i na druge bolesti kojima možemo isključiti dijagnozu zatajivanja srca, kao što su upalne bolesti pluća ili različiti tumori.

Rentgen-prsnog-koša---850-x-500.jpg
linija3

Nabrojene su osnovne dijagnostičke pretrage na temelju kojih je moguće postaviti dijagnozu zatajivanja srca. Ponekad će biti potrebno napraviti dodatne, nešto specifičnije pretrage, kao što su testovi plućne funkcije, stresni testovi, višeslojna CT angiografija ili pregled srčanih krvnih žila putem katetera tzv. koronarografija.

linija3

Dodatne dijagnostičke pretrage

Koronarna angiografija (koronarografija): Visoko specifična, invazivna dijagnostička metoda kojom se pomoću sofisticirane radiološke aparature prikazuju krvne žile srca ili koronarne arterije. Izvodi se specijalnim kateterom i primjenom kontrastnog sredstva. Sastoji se od toga da se punkcijom arterije u području (obično) desne prepone ili na podlaktici ruke uvodi posebno dizajniran kateter i vodi retrogradno kroz navedenu arteriju i aortu do samih koronarnih arterija. Preko njega se u koronarnu arteriju ubrizgava rendgenski kontrast koji ispuni arteriju cijelim njenim tokom, i prikaže eventualna suženja.

CT/MSCT koronarografija: Minimalno je invazivna dijagnostička pretraga koja koristi intravensku primjenu jodnog kontrastnog sredstva i CT skeniranje krvnih žila srca kako bi ispitali protok kroz njih. Slike dobivene CT skeniranjem mogu se preoblikovati u više presjeka, pa čak i u trodimenzionalne (3D) slike.

Perfuzijska scintigrafija srca: Slikovna je dijagnostička metoda za prikaz prokrvljenosti miokarda, pri čemu se koriste radiofarmaci koji se nakupljaju u miokardu. U područjima s lošom opskrbom krvlju, stanice srčanog mišića apsorbiraju manje radiofarmaka ili uopće ne sadrže radioaktivne čestice. Cilj ove pretrage je detekcija ishemičkih (u kojima je oslabljen ili prekinut protok krvi)  ili ožiljkastih dijelova srčanog mišića. U većini slučajeva jedna se snimka izvodi u mirovanju, a jedna se izvodi u stresnim uvjetima (stres scintigrafija) koristeći biciklistički ergometar.

 Zatajivanje srca - dijagnoza i liječenje

Video „Zatajivanje srca“ daje pregled na koji način postaviti dijagnozu zatajivanja srca i koje su osnovne pretrage koje je potrebno napraviti u cilju postavljanja dijagnoze. Doc.dr.sc. Irzal Hadžibegovoć govori o ciljevima liječenja srčanog zatajivanja te koje su farmakološke i ne-farmakološke mjere kojima svoju bolest možete držati pod kontrolom.

Doc. dr. sc. Irzal Hadžibegović, dr. med., KB Dubrava, Zavod za bolesti srca i krvnih žila

li

 

Objašnjenje kratica:

  • EF, ejekcijska frakcija
  • EFLV, ejekcijska frakcija lijevog ventrikula (klijetke)
  • LV, lijevi ventrikul (klijetka)

Literatura:

  1. McDonagh TA. et al 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart Jour (2021) 42, 3599-3726; doi:10.1093/eurheartj/ehab368 
  2. Heart failure-NHS. Dostupno na: https://www.nhs.uk/conditions/heart-failure/   - pristupljeno veljača 2022.
  3. Američka udruga za srce: Zatajivanje srca. Dostupno na: www.heart.org/en/health-topics/heart-failure  - pristupljeno veljača 2022.
  4. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Dostuono na: http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/zatajivanje-srca-i-kardiomiopatije/zatajivanje-srca - pristupljeno veljača 2022.
  5. TNS UK Limited, Mart 2014. Survey of 11000 members of the public aged 50+ years old in Europe, funded by Novartis Pharmaceuticals
  6. Nemoj da zataji. Dostupno na: https://www.cuvarisrca.hr/do-100-tisuca-gradana-boluje-od-zatajivanja-srca-bolesti-koja-svakog-sata-uzme-jedan-zivot-u-hrvatskoj/ - pristupljeno svibanj 2022.
Povratak na vrh
li
HR2304047844