Razlika između akutnog i kroničnog zatajivanja srca?

Što je akutno zatajivanje srca?

Akutno zatajivanje srca predstavlja brz početak novih ili naglo pogoršanje postojećih simptoma i znakova zatajivanja srca.

Može se manifestirati, između ostalog, bolovima u prsima i nedostatkom zraka (zaduhom), što neki bolesnici opisuju kao „glad za zrakom“, a prati ga naglo povećanje zadržavanja tekućine što se može primijetiti kao jako oticanje gležnjeva ili nagli porast tjelesne težine. To je hitno stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju. Naučite kako ga prepoznati.

Simptomi koji ukazuju na akutno zatajivanje srca: 

• probadanje (bol) u prsima
• kratkoća daha koja se pojačava prilikom ležanja
• tjeskoba
• tahikardija (ubrzan rad srca) ili poremećaji srčanog ritma
• otečene noge i/ili trbuh
• hladna, znojna i blijeda koža
• plavkasta promjena boje kože (cijanoza)
• pad krvnog tlaka (obično je gornja, sistolička, vrijednost tada 100 mmHg)
• zamagljivanje svijesti, do nesvjestice. 

Simptomi akutnog zatajivanja srca i srčanog udara ne mogu se uvijek jasno razlikovati - zbog čega je još važnije odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Akutno zatajivanje srca potencijalno je po život opasno stanje koje zahtijeva hospitalizaciju ili prijem na hitni trakt, kako bi se što prije započelo odgovarajuće liječenje.

U najgorem slučaju bolesnici ostaju bez svijesti jer mozak više nije dovoljno opskrbljen krvlju. Međutim, ne biste trebali dopustiti da dođe do takvog slučaja – kod akutnog zatajivanja srca svaka je minuta važna. Čak i ako niste sigurni jeste li Vi ili netko vama blizak pogođeni ovim stanjem: odmah nazovite 112 ili dežurnog liječnika.

Liječenje akutne srčane dekompenzacije

Liječenje akutnog zatajivanja srca ima za cilj stabilizirati bolesnika, poboljšati simptome i spriječiti posljedično oštećenje.

Potrebno je što prije osigurati kisik kako bi se povećala zasićenost krvi kisikom. Kisik se obično isporučuje pomoću maske za disanje, a rjeđe izravno u dušnik (intubacijom). Liječnik će također trajno pratiti važne parametre kao što su: krvni tlak, brzina disanja, otkucaji srca, zasićenost kisikom i tjelesna temperatura. Liječnik hitne pomoći ili liječnik u bolnici započet će terapiju lijekovima što je brže moguće. U pravilu se primjenjuju lijekovi diuretici ili vazodilatatori.

Diuretici pospješuju izlučivanje vode putem bubrega. Smanjuje se količina tekućine u plućima, trbuhu i nogama te se smanjuje edem. To također olakšava srcu da pumpa krv u cirkulaciju.

Vazodilatatori šire krvne žile. Kao rezultat toga otpor u krvnim žilama je manji i krvni tlak pada. Krv sada može bolje cirkulirati kroz tijelo i simptomi se smanjuju.

Nakon što je akutno zatajenje srca stabilizirano, važno je uspostaviti dugotrajno liječenje kako bi se spriječilo novo pogoršanje i akutizacija bolesti srca. Liječnik će provjeriti koje lijekove uzimate i u kojoj dozi kako bi optimizirao Vašu kroničnu terapiju.

Što je kronično zatajivanje srca?

Kronično zatajivanje srca progresivna je bolest. Dolazi do smanjenja funkcije srca kao pumpe zbog čega u organe i druga područja tijela ne stiže dovoljno krvi, a time niti kisika ni hranjivih tvari. 

Liječnici klasificiraju zatajivanje srca, između ostalog, prema tome koja je polovica srca zahvaćena: razlikuje se zatajivanje lijevog srca i zatajivanje desnog srca. O globalnom zatajivanju govorimo kada je zahvaćeno cijelo srce.

Kronično zatajivanje srca nastaje postepeno i s vremenom se pogoršava. Početak bolesti je polagan, s postepenim nastupom simptoma i znakova koji nastaju zbog nemogućnosti srca da zadovolji potrebe organizma za kisikom i hranjivim tvarima.

Simptomi kroničnog zatajivanja srca

Za razliku od akutnog oblika, simptomi kroničnog zatajivanja srca razvijaju se polako i često tijekom godina.

Tipični znakovi su na primjer:

• kratkoća daha
• umor i bezvoljnost
• natečeni gležnjevi, stražnji dijelovi stopala i potkoljenice
• utučenost
• problemi s disanjem u ležećem položaju
• hladnoća u prstima i stopalima
• kašalj.

Bolest se početno manifestira tegobama kod većeg fizičkog napora; kratkoća daha tijekom vježbanja ili prilikom uspinjanja uz stepenice. S vremenom, kako bolest napreduje, tegobe se javljaju i kod blažih napora, pa čak i u mirovanju.
 

Kronično zatajivanje srca opasno je jer oboljeli u početku ne primjećuju simptome. Dva su razloga za to: s jedne strane, tijelo u početku može kompenzirati smanjeni kapacitet pumpanja srca takozvanim kompenzacijskim mjerama, dok se s druge strane, znakovi kao što je nedostatak daha pogrešno tumače kao prirodni znakovi starenja. Zanemarivanje simptoma i znakova koji ukazuju na zatajivanje srca može imati dramatične posljedice za oboljele. Ako se stanje ne liječi, kronično zatajivanje srca nastavit će napredovati.

Što se prije otkrije kronično zatajivanje srca, to će efikasnije pravilno liječenje moći zaustaviti ili usporiti bolest. Stoga, nemojte se ustručavati obratiti liječniku ako primijetite jedan ili više navedenih simptoma.

Što uzrokuje kronično zatajivanje srca?

Ako bolest nesmetano napreduje, primjerice, zato što bolesnik nije koristio lijekove kako je propisano ili se pojave dodatne komplikacije poput upale pluća, iz kroničnog zatajivanja srca može se brzo razviti akutno zatajivanje srca.

Srčani udar: Zbog činjenice da je srčani mišić djelomično odsječen od opskrbe kisikom, više ne može transportirati dovoljno kisika kroz tijelo.

Drugi uzroci akutnog zatajivanja srca su, na primjer:

• upala srčanog mišića (miokarditis)
• završne faze popuštanja srčanih zalistaka
• ekstremno visok krvni tlak
• akutne srčane aritmije (na primjer, ventrikularna fibrilacija). 

Bolesnici s kroničnim zatajivanjem srca trebali bi uvijek pomno pratiti svoje zdravstveno stanje, na primjer, uz pomoć svojevrsnog popisa ili dnevnika. U slučaju primjetnih promjena potrebno je odmah konzultirati liječnika.

Saznajte više

Literatura:

1. Mc Donagh TA, Metra M, Adamo M. i sur. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure;Eur heart J 2021;77(6):772-810

2. Kurmani S, Squire I. Acute Heart Failure; Definition, Classification and Epidemiology, Curr Heart Rep 2017;14:385-392; DOI 10.1007/s11897-017-0351-y

3. MSD medicinski priručnik za pacijente, dostupno na: http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-srca-i-krvnih-zila/zatajenje-srca - pristupljeno veljača 2022.

4. Zatajivanje srca: Što je zatajivanje srca? Dostupono na: https://www.ratgeber-herzinsuffizienz.de/herzinsuffizienz#erklaerung – pristupljeno veljača 2022.

5. Zannad F, Nelly A, Alla F. Heart failure burden and therapy; Europace 2009;11, v1–v9 doi:10.1093/europace/eup304

6. Azad N, Lemay G. Management of chronic heart failure in the older population; Journal of Geriatric Cardiology (2014) 11: 329−337

7. Weintraub NL, Collins SP, Pang PS i sur. Acute heart failure syndromes: emergency department presentation, treatment, and disposition: current approaches and future aims: a scientific statement from the American Heart Association; Circulation 2010;122, 1975-1996

8. Loehr LR, Rosamond WD, Chang PP, Folsom AR, Chambless LE Heart failure incidence and survival; Am J Cardiol 2008;101(7):1016-22

9. Loyd-Jones D, Adams RJ, Brown TM i sur. Heart disease and stroke statistics--2010 update: a report from the American Heart Association; Circulation 2010;121(7):e46-e215

10. Most Europeans have limited awareness about heart failure. Dostupno na: https://www.novartis.com/stories/most-europeans-have-limited-awareness-about-heart-failure - pristupljeno veljača 2022.