Kardiovaskularne bolesti

Važnost pravovremene dijagnoze

Kardiovaskularne bolesti je važno otkriti što je prije moguće kako bi se moglo započeti savjetovanje i liječenje. U tome važnu ulogu igra procjena kardiovaskularnog rizika. Redovne krvne pretrage mogu pomoći u otkrivanju visokih razina lošeg LDL kolesterola. 

Saznajte više o važnosti pravovremene dijagnoze

Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti

Stanja kao što su ishemija, akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti (na primjer, ishemijski i hemoragijski moždani udar), mogu se pravovremeno spriječiti djelujući na promjenjive čimbenike rizika: 

• Povišena vrijednost LDL kolesterola u krvi koja dovodi do stvaranja masnih plakova u arterijama. Oni progresivno rastu tijekom godina, a mogu kalcificirati pa čak i rupturirati;
• Pušenje: rizik od kardiovaskularnih bolesti izravno je proporcionalan broju popušenih cigareta u jednom danu. Točnije, rizik od srčanog udara tri puta je veći u muškaraca i šest puta veći u žena koje puše dvadeset ili više cigareta dnevno u usporedbi s nepušačima;
• Hipertenzija: kada krvni tlak prelazi 120/80 mmHg rizik povećava se za 60%;
• Dijabetes je varijabilan čimbenik rizika jer se može raditi o nasljednom i stečenom obliku bolesti. Dijabetičari imaju veći rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, posebno povezanih s prisutnošću oštećenja organa ili poli-vaskularne bolesti;
• Pretilost: osobito u području abdomena, povećava rizik od koronarne bolesti srca i povećava prevalenciju drugih čimbenika rizika, kao što su hipertenzija i dijabetes. To znači da prekomjerna težina uzrokuje izravno oštećenje arterija, ali i neizravno oštećenje, posredovano drugim uvjetima koji zauzvrat pogoduju kardiovaskularnim bolestima;
• Tjelesna neaktivnost.

Nepromjenjivi čimbenici rizika

Nepromjenjivi čimbenici rizika oni su čimbenici na koje nije moguće izravno utjecati, a čije se posljedice ipak mogu ublažiti usvajanjem pravilnog načina života i preventivnih mjera;

• dob (preko 50 godina);
• spol; srčani udar i ateroskleroza općenito su češći u muškaraca nego u žena, ali rizik između muškaraca i žena obično se izjednačuje uslijed menopauze;
• geni, obiteljsko nasljeđe; porodična hiperkolesterolemija najčešća je nasljedna metabolička bolest kod koje koncentracija masnoće u krvi daleko premašuje preporučene razine. Radi se o izrazito visokim vrijednostima LDL kolesterola (takozvanog „lošeg“ kolesterola) koje su u krvi prisutne od rođenja. U takvih osoba kardiovaskularne komplikacije mogu nastupiti i u mlađoj životnoj dobi.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti mogu nastupiti iznenada, bez nekih prethodnih upozoravajućih simptoma i znakova ili se razvijaju postepeno tijekom godina. Bolesnik često postaje svjestan bolesti tek kada se pojave očiti simptomi, na primjer, kada arterija postane začepljena - što dovede do boli u prsima.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti različiti su i specifični za svaku pojedinu bolest. Posjetite naš chatbot OLI i saznajte kojim se simptomima manifestiraju pojedine kardiovaskularne bolesti.

Dijagnoza kardiovaskularnih bolesti

Za postavljanje dijagnoze potrebno je provesti kardiološki pregled, koji uključuje anamnezu (razgovor s bolesnikom) i detaljan fizikalni pregled. Često su potrebne određene specifične pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdila težina bolesti.

Pregledi mogu uključivati:

• laboratorijsko – biokemijske nalaze krvi i urina;

• elektrokardiogram;

• test opterećenja;

• rentgensku snimku srca i pluća;

• ehokardiografiju (ultrazvuk srca);

• magnetsku rezonanciju (MR);

• kompjutersku  tomografija (CT);

• perkutanu koronarnu angiografiju (PCA) i eventualne druge pretrage.