Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

Kardiovaskularne bolesti
< Kardiovaskularne bolesti
Upitnik za porodičnu h... >
li

Kardiovaskularne bolesti još uvijek odnose najviše života - čak 21.5 miliona u 2021. godini! 

Aterosklerotična kardiovaskularna bolest (poznata po medicinskoj skraćenici ASKVB) glavni je uzrok 85% smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim i moždanim udarom. Ovo je bolest koja prijeti svim narodima i rasama. Više od 300 milijuna ljudi živi s ASKVB-om, dok su još 2 milijarde ljudi u opasnosti. Pridružite nam se u zajedničkoj borbi za smanjenje broja srčanih i moždanih udara.

Aterosklerotična kardiovaskularna bolest (ASKVB) - prijeteća i često zanemarena bolest

Unatoč neospornim ozbiljnim posljedicama koje ostavlja, aterosklerotska kardiovaskularna bolest općenito je slabo poznata. Aterosklerotična kardiovaskularna bolest krovni je izraz koji opisuje bolesti uzrokovane nakupljanjem masnih naslaga (plakova) u arterijama. Za formiranje plaka potrebno je vrijeme, stoga je bolest često neprimjetna ili s vrlo blagim simptomima, sve dok plak neočekivano ne pukne ili potpuno začepi lumen krvne žile, što može uzrokovati srčani ili moždani udar, a u najgorem slučaju smrt.

Kliničke manifestacije aterosklerotskog procesa su brojne i prije svega ovise o stupnju i brzini nastanka suženja.

Gotovo 40% odrasle populacije izloženo je riziku od aterosklerotične kardiovaskularne bolesti. U mnogo slučajeva bolest nije dijagnosticirana sve dok ne dođe do kardiovaskularnog događaja, poput srčanog ili moždanog udara.

Što je ateroskleroza i kako nastaje?

Ateroskleroza podrazumijeva otvrdnjavanje i sužavanje arterija uzrokovano kolesterolskim plakovima koji oblažu arteriju tijekom vremena. Može ugroziti protok krvi jer se krvne žile začepe.

Što je ateroskleroza i kako nastaje
Krvne-Žile-Vizual

Simptomi ovise o tome koja je krvna žila začepljena

Kada se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak (karotidne arterije) može doći do moždanog udara, a ukoliko zahvati arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) može nastupiti srčani udar ili infarkt srca.

linija3

Plakovi se tiho nakupljaju tijekom vremena i mnogi ljudi ne iskuse nikakve simptome sve dok plak neočekivano ne pukne ili uzrokuje kritičnu stenozu, što kulminira kardiovaskularnim događajem kao što je srčani ili moždani udar.

linija3

Posljedice ateroskleroze

Bolesti uzrokovane aterosklerozom najveći su uzrok pobola i prerane smrti u svijetu, a koronarna bolest srca i cerebrovaskularna bolest (moždani udar) najčešće su bolesti među njima. Aterosklerotska kardiovaskularna bolest (ASKVB) odgovorna je za 4 od 5 svih kardiovaskularnih smrti. Najveći svjetski ubojica je ishemijska bolest srca, odgovorna za ukupno 16% smrtnih slučajeva u svijetu.

linija3

80% prijevremenih kardiovaskularnih bolesti može biti spriječeno. Što je duže vremena Vaš kolesterol visok, to je veća vjerojatnost da ćete doživjeti srčani ili moždani udar. Spriječimo razvoj kardiovaskularne bolesti dok još možemo!

linija3

Bolesti uzrokovane aterosklerozom:

  • Srčani udar: kada plak uzrokuje začepljenje koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju, može prekinuti opskrbu kisikom koji je srčanom mišiću potreban za preživljavanje. To uzrokuje srčani udar.
    Saznajte više o srčanom udaru
  • Moždani udar: ako se takav proces razvije u krvnim žilama koje prehranjuju u mozak, on može blokirati krvnu žilu i lišiti dio mozga kisika koji mu je potreban. To uzrokuje moždani udar.
    Saznajte više o moždanom udaru
  • Bolest perifernih arterija: ateroskleroza se može razviti i u drugim dijelovima tijela, poput ruku ili nogu. To se naziva bolest perifernih arterija. Kao i kod srčanog ili moždanog udara, aterom ili plak prekida dotok kisika u to područje i može dovesti do ozbiljnih oštećenja, čak i do amputacije.
    Saznajte više o bolesti perifernih arterija
Čimbenici-Ateroskleroze

Čimbenici rizika ateroskleroze

Ateroskleroza je dinamičan proces koji započinje rođenjem. Za koga postoji rizik? Hoće li doći do razvoja bolesti ovisi o mnogo čimbenika. Glavni čimbenici rizika uključuju povišen LDL kolesterol, povišen krvni tlak, zdravstvena stanja kao što je, na primjer, dijabetes, te obiteljsko nasljeđe što može uključivati nasljedan visoki kolesterol (porodičnu hiperkolesterolemiju). Ostali rizični faktori uključuju loše životne navike kao što su nezdrava prehrana, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost te prekomjerna konzumacija alkohola. Pridonijeti mogu i dob i spol, posebno kod žena nakon menopauze.  

Ateroskleroza se u većini slučajeva ne očituje prije srednje životne dobi, osim ako se ne radi o nasljednoj bolesti, porodičnoj hiperkolesterolemiji, kada već od rane mladosti postoji povećana i ubrzana sklonost razvoja aterosklerotskih plakova u krvnim žilama.

 

Simptomi ateroskleroze

Ateroskleroza je složen proces, koji često počinje u djetinjstvu i napreduje s godinama. Obično ne uzrokuje simptome sve do uznapredovale faze, gdje suženje arterija postaje toliko ozbiljno da se prekine protok krvi i razvije se kardiovaskularna bolest.

Rizik za razvoj ateroskleroze povećava se s godinama. Većina ljudi starijih od 60 godina ima neku aterosklerotsku promjenu na krvnim žilama, ali često nema primjetnih simptoma. Simptomi se javljaju tek kada aterosklerotski plak toliko naraste da uzrokuje značajno suženje krvne žile ili ako izazove njeno naglo začepljenje. Tako ateroskleroza može izazvati različite probleme u srcu, mozgu, nogama ili gotovo svugdje u tijelu.

 

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

U sljedećem edukativnom videu prof. dr. sc. Viktor Peršić iz specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma govori o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti i kako možemo djelovanjem na čimbenike rizika i zaustaviti njihov razvoj te kako motivirati bolesnika za pridržavanjem zdravih životnih navika.

Što možete učiniti kako biste držali aterosklerotičnu kardiovaskularnu bolest pod kontrolom?

Snižavanje lošeg LDL kolesterola i održavanje njegovih niskih vrijednosti može biti izazovno. Čak i uz zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu i svakodnevno uzimanje lijekova - statina, mnogi ljudi i dalje imaju poteškoća sa snižavanjem lošeg LDL kolesterola.

Ateroskleroza-2.jpg

Kako spriječiti razvoj ateroskleroze?

Zdrav način života najbolja je prevencija razvoja ateroskleroze. Njegujte uravnoteženu prehranu, održavajte preporučenu tjelesnu težinu i redovito vježbajte. Tako snižavate "loš" LDL kolesterol, a dižete  „dobar“ HDL kolesterol.  

Suradnja s Vašim liječnikom iznimno je bitna u liječenju ateroskleroze. To je veliki korak prema snižavanju vašeg LDL kolesterola i smanjenju rizika od srčanog ili moždanog udara.

Kako spriječiti razvoj ateroskleroze

Ako ste pušač, prestanite pušiti

Ovo je možda i najvažniji korak u promjeni životnih navika kako biste smanjili rizik od ateroskleroze.
Razgovarajte s Vašim liječnikom koji će na temelju Vašeg spola, dobi, razine kolesterola, krvnog tlaka i činjenice jeste li pušač ili ne izračunati Vaš kardiovaskularni rizik. Ako ste pod većim rizikom, liječnik Vam može preporučiti uzimanje određenih lijekova. Prije samog odlaska liječniku, potražite savjet virtualnog zdravstvenog asistenta - OLI-ja.

Pronalaženje ravnoteže između mogućnosti liječenja i promjena načina života

Iako na neke faktore rizika ne možemo utjecati, promjenom životnih navika može se reducirati rizik od razvoja ateroskleroze. Potrebno je prestati pušiti, povećati fizičku aktivnost, uvesti uravnoteženu prehranu s manje masnoća, alkohola, šećera i soli, kontrolirati razinu stresa te obavljati redovne pretrage.

Kako spriječiti razvoj ateroskleroze
astero

Zdrava prehrana za zdravlje srca

Njegujte uravnoteženu prehranu i ograničite unos zasićenih masti, alkohola, šećera i soli. Takva prehrana može pomoći u smanjenju kolesterola, krvnog tlaka, težine i rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Kontroliranje stresa

Kada ste izloženi stresu ili se osjećate tjeskobno, mogu se pojaviti simptomi poput angine ili boli u prsima. Razvijte osobne taktike kako biste se lakše nosili sa stresom te kako biste smanjili njegov učinak na vaše zdravlje.

astero
slika

Redoviti pregledi

Posjetite svog liječnika i provjerite krvni tlak i razinu kolesterola. Svaka osoba trebala bi napraviti prvi test razine kolesterola do 35. godine za muškarce te 45. godine za žene. Krvni tlak treba kontrolirati svake dvije godine. Oni koji su pod većim rizikom trebali bi razmotriti češću kontrolu: osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje razine kolesterola trebali bi obaviti pregled razine kolesterola svake godine.

Medikamentno liječenje

Kako biste držali svoje stanje pod kontrolom, potrebno je redovito uzimati lijekove prema uputama liječnika.

atero

OLI i ateroskleroza 

Što je aterosklerotski plak? Koji su čimbenici rizika i na koji način sudjeluju u procesu nastanka ateroskleroze? Odgovore ima OLI, naš virtualni zdravstveni asistent.

Kliknite na chatbot Oli i informirajte se

newww
li

 

Objašnjenje kratica:

  • KV, kardiovaskularni
  • KVB, kardiovaskularna bolest
  • LDL, eng. low density lipids, lipoproteini niske gustoće

Literatura:

  1.  World heart report 2023. Dostupno na: https://world-heart-federation.org/wp-content/uploads/World-Heart-Report-2023.pdf - pristupljeno marta 2024.
  2. HZJZ kardiovaskularne bolesti. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-srca-2019 / - pristupljeno veljača 2022.
  3. Mach F, Baigent C, Catapano AL et al 2019 ESC/EAS Guidelines for themanagement of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk; European Heart Journal 2020; 41: 111-188
  4. Ž. Reiner: Ateroskleroza – bolest od koje umire svaki drugi Hrvat; Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 1(2012), str. 169-174
  5. MSD priručnik za pacijente. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-srca-i-krvnih-zila/ateroskleroza - pristupljeno veljača 2022.
  6. Grundy S. M, Stone NJ, Bailey AL et al. 2018AHA/ACC/AACVPR/AAPA/ABC/ACPM/ADA/AGS/APhA/ ASPC/ NLA/PCN Guideline on the Management of Blood Cholesterol; Circulation 2019;139:E1082–E1143.
  7. Heart Research Institute UK. Dostupno na: https://www.hriuk.org/health/learn/cardiovascular-disease/atherosclerosis  - veljača 2022.
  8. Ference BA, Ginsberg HN, Graham I et al Eur Heart Journal 2017; Low-density lipoproteins cause atherosclerotic cardiovascular disease. 1. Evidence from genetic,epidemiologic,and clinical studies. A consensus steatment from the European Atherosclerosis Society Consensus Panel; Eur Heart Jour 2017:38; 2459-2472
  9. Fight CVD. Dostupno na: https://www.fightcvd.com/risks-high-cholesterol  - pristupljeneo veljača 2022.
  10. Famila doctor; Trusted medical advice from the American Academy of Family Physicians. Dostupno na: https://familydoctor.org/condition/atherosclerosis/ - pristupljeno veljača 2022.
  11. Ellulu MS et al Inflammopharmacology 2016;24(1):1-10
  12. Invisible nation. Dostupno na: https://invisiblenation.globalhearthub.org/ - pristupljeno veljača 2022.
  13. World Health Organization (WHO). Cardiovascular diseases (CVDs). Available at: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds). – pristupljeno veljača 2022.
  14. World Health Organization WHO. Global Atlas on cardiovascular disease prevention and control. 2011. Available at: https://www.who.int/publications/i/item/9789241564373 - pristupljeno veljača 2022.
  15. NIH. National Heart, Lung and Blood Institute - Atherosclerosis. Available at: https://www.nhlbi.nih.gov/healthtopics/atherosclerosis#:~:text=Atherosclerosis%20usually%20doesn't%20cause,and%20symptoms%20of%20the%20disease.- pristupljeno veljača 2022.
Povratak na vrh
li
HR2304047844