Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

li

Smanjite rizik od koronarne bolesti srca

Najveći svjetski ubojica je ishemijska bolest srca, odgovorna za 16% ukupnih smrtnih slučajeva u svijetu. Kontrolirajte razine kolesterola i smanjite rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što je koronarna bolest srca! Rana dijagnostika spašava živote!

Kako nastaje koronarna bolest srca?

Da bi srce nesmetano obavljalo svoju funkciju, ono mora biti opskrbljeno hranjivim tvarima i kisikom. To omogućavaju koronarne krvne žile. Zato je bitno da su one stalno prohodne. Ako, iz bilo kog razloga, dođe do smanjenog protoka krvi kroz koronarne krvne žile, srce ne dobiva dovoljno kisika i dolazi do oštećenja. S vremenom, oštećenje postaje trajno i nastaje koronarna bolest srca.

Kako nastaje koronarna bolest srca?

 

Što je koronarna bolest srca?

Do koronarne bolesti dolazi kada se oštete krvne žile koje opskrbljuju srce krvlju, kisikom i hranljivim tvarima. Najčešći razlog za nastanak koronarne bolesti su plakovi u arterijama koji sadrže kolesterol ili, pak, upala. Rastom plaka, suze se srčane arterije, smanjujući dotok krvi u srce. Na kraju procesa, smanjen dotok krvi može izazvati bol u grudima (anginu pektoris), kratak dah (dispneju) ili neke druge znakove i simptome koronarne bolesti.

Potpuno začepljene krvne žile mogu izazvati srčani udar ili infarkt.

koronarna2

 

 

Znate li dovoljno o koronarnoj bolesti srca?

Saznajte što uzrokuje nastanak koronarne bolesti te koji simptomi ukazuju da bolujete od koronarne bolesti te koja je razlika između stabilne i nestabilne angine pektoris.

 

Doc. dr. sc. Eduard Margetić iz Zavoda za opću kliničku kardiologiju KBC Zagreb govori o koronarnoj bolesti srca.

 

Simptomi koronarne bolesti srca

Koronarna bolest razvija se postepeno, tijekom godina, zbog naslaga kolesterola u koronarnim krvnim žilama. Vremenom protok kroz njih postaje sve manji zbog čega srce ne dobiva dovoljnu količinu kisika. Najčešće se manifestira kao bol u grudima koju nazivamo angina pektoris. Može biti stabilna i nestabilna. Stabilna se u većini slučajeva javlja tijekom fizičkog napora jer su potrebe za kisikom tada puno veće. Kako bolest napreduje, tegobe su češće i izražene i pri manjim naporima, ponekad i u mirovanju. U tom se slučaju radi o nestabilnoj angini.

Simptomi koronarne bolesti srca

 


Kako se postavlja dijagnoza koronarne bolesti srca?

Vaš odabrani liječnik kardiolog napravit će detaljan klinički pregled i porazgovarati s Vama kako bi saznao osnovne podatke o Vašim tegobama, kada su se one javile i koliko dugo već traju. Osim toga, potrebno je provjeriti je li u obitelji bilo sličnih stanja (osobna i obiteljska anamneza). Postoje različite dijagnostičke metode kojima se može potvrditi dijagnoza koronarne bolesti. Važno je otkriti kardiovaskularnu bolest što je prije moguće i pravovremeno započeti liječenje. 


Kako se koronarna bolest srca može liječiti?

Potrebno je promijeniti stil života, liječiti čimbenike rizika za nastanak koronarne bolesti i uzimati određene lijekove koje propisuje liječnik. Ponekad je potrebno učiniti perkutanu koronarnu intervenciju (PCI) ili čak operativni zahvat kako bi se ponovno uspostavio normalan protok krvi kroz zahvaćenu krvnu žilu srca. Za više detalja kontaktirajte Olija, našeg virtualnog zdravstvenog asistenta. 

7 Kako-se-koronarna-bolest-srca-može-liječiti

  

linija3

Koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Od ishemijske bolesti srca, u Hrvatskoj, svake godine umire preko 7000 ljudi. 1 od 5 osoba mlađih od 70 godine umrijet će od kardiovaskularne bolesti.

linija3

 

Kako prepoznati koronarnu bolest srca?

Ponekad može biti bez ikakvih simptoma. Znak koronarne bolesti mogu biti promjene u elektrokardiogramu (EKG). Najčešće se očituje kao bolovi u grudima koji mogu biti vezani uz napor ili se javiti čak i u mirovanju. Ako se bolovi javljaju u mirovanju, odmah je potrebno zatražiti liječničku pomoć.

OLI zna sve o koronarnoj bolesti srca

Za sva pitanja i nedoumice o koronarnoj bolesti srca, obratite se našem virtualnom zdravstvenom asistentu. Ponudit će odgovore, sugestije i podršku!

Kliknite na chatbot Oli i informirajte se

newww
li

Objašnjenje kratica:

  • LDL kolesterol, kolesterol u lipoproteinima niske gustoće

Literatura:

  1. Mendis S, Puska P, Norrving B. Global atlas on cardiovascular disease prevention and control. World Health Organization 2011. pp. 3–18. 
  2. Schreiner PJ, Morrisett JD, Sharrett AR, Patsch W, Tyroler HA, Wu K, Heiss G "Lipoprotein[a] as a risk factor for preclinical atherosclerosis". Arteriosclerosis and Thrombosis 1993; 13 (6): 826–33. doi:10.1161/01.ATV.13.6.826
  3. Knuuti J. et al 2019 ESC Guidelines for the diagnosis and management of chronic coronary syndromes: The Task Force for the diagnosis and management of chronic coronary syndromes of the European Society of Cardiology (ESC), European Heart Journal 2020:41(3); 407–477, doi.org/10.1093/eurheartj/ehz425 
  4. Klinika Magdalena. Dostupno na: http://www.magdalena.hr/o-bolestima/koronarna-bolest/, pristupljeno 11. 10. 2021.
  5. Mach F, Baigent C, Catapano AL et al 2019 ESC/EAS Guidelines for themanagement of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk; European Heart Journal 2020; 41: 111–188 
  6. SVJETSKI DAN SRCA 2021. – KORISTI SRCE I POVEŽI SE SRCEM | Hrvatski zavod za javno zdravstvo (hzjz.hr) Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-srca-2021-koristi-srce-i-povezi-se-srcem/, pristupljeno veljača 2022.
  7. WHO-Cardiovascular diseases. Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases#tab=tab_1, pristupljeno veljača 2022.
  8. Ference BA, Ginsberg HN, Graham I et al Eur Heart Journal 2017; Low-density lipoproteins cause atherosclerotic cardiovascular disease. 1. Evidence from genetic,epidemiologic,and clinical studies. A consensus steatment from the European Atherosclerosis Society Consensus Panel; Eur Heart Jour 2017:38; 2459-2472
  9. HZJZ- Izviješće o umrlim osobama u 2020.Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/10/Bilten_Umrli-_2020.pdf, pristupljeno veljača 2022. 
HR2304047844