Čini se da koristite stariju verziju Internet Explorera koja nije podržana. Savjetujemo da ažurirate svoj preglednik na najnoviju verziju Microsoft Edgea ili razmislite o korištenju drugih preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari.

Zatajivanje srca
< Povišen krvni tlak - ...
Kako prilagoditi prehra... >
li

Što je kardiomiopatija?

Kardiomiopatija je općenit naziv za bolest srčanog mišića. Nastaje jer zidovi srčanih komora postanu ili pre-rastegnuti ili zadebljali što utječe na nemogućnost srca da pumpa krv kroz tijelo.

Promjene u srcu različite su kod svake vrste kardiomiopatije i mogu se drugačije manifestirati. Utječu na strukturu srca i smanjuju njegovu sposobnost pumpanja krvi.

Postoji nekoliko oblika kardiomiopatija ovisno o uzroku koji je do stanja doveo, od koronarne bolesti srca do određenih lijekova. Sve to može dovesti do nepravilnog rada srca, zatajivanja srca, problema sa srčanim zaliscima ili drugih komplikacija.

Oblici kardiomiopatija

Četiri su glavna oblika kardiomiopatija:

Oblici kardiomiopatija-06.png

1. Dilatacijska kardiomiopatija: relativno je česta; može se naslijediti, iako je puno češće posljedica koronarne bolesti srca. Srčani mišić preslab je da bi učinkovito pumpao krv. Posljedično se mišićna vlakna sve više istežu i postaju tanja.

2. Hipertrofična kardiomiopatija: pojavljuje se kada su zidovi srčanih komora zadebljali i rigidni što ne puni srce dovoljnom količinom krvi. Najčešće je uzrokovana dugogodišnjim povišenim krvnim tlakom ili starenjem. Dijabetes ili bolesti štitnjače također mogu uzrokovati hipertrofičnu kardiomiopatiju.

Oblici kardiomiopatija-07.png
Oblici kardiomiopatija-08.png

3. Restriktivna kardiomiopatija: najčešći je oblik kardiomiopatije. Pojavljuje se kad se komore ukoče i ne mogu se opustiti dovoljno da se napune krvlju.

4. Aritmogena displazija lijeve klijetke (ADLK): najrjeđa je među svim ovim oblicima. Vodeći je uzrok iznenadne smrti mladih sportaša. Kod ove vrste genetski uvjetovane kardiomiopatije, mišić desne klijetke zamijenjen je vezivnim i masnim tkivom. To uzrokuje abnormalne srčane ritmove.

Oblici kardiomiopatija-09.png

Simptomi kardiomiopatija

Kako ih možemo prepoznati?

Simptomi svih vrsta kardiomiopatija donekle su slični. U svim slučajevima, srce ne može adekvatno pumpati krv u tkiva i organe tijela. To može rezultirati simptomima poput:

  • opća slabost i umor, kašalj, nedostatak zraka (dispnea), osobito tijekom napora ili vježbanja
  • osjećaje boli ili pritiska u prsima
  • lupanje srca ili nenormalni srčanog ritma
  • vrtoglavica ili napadi nesvjestice (sinkope).

Potencijalni uzroci dilatacijske kardiomiopatije

Kardiomiopatija je opasna bolest jer se često ne prepozna na vrijeme pa se ni liječenje ne započne na vrijeme. Postoje primarne kardiomiopatije kod kojih uzrok nije poznat i sekundarne kojima se zna uzrok. Potencijalni uzroci su: 

  • Koronarna arterijska bolest 
  • Nutritivni nedostaci 
  • Hipertenzija 
  • Trudnoća 
  • Infekcije 
  • Autoimune bolesti  
  • Bolesti srčanih zalistaka
  • Konzumacija droge i alkohola.  

Postavljanje dijagnoze kardiomiopatija

Tko je u povećanom riziku?

Kardiomiopatija se može javiti u ljudi svih dobnih skupina. U prvom redu, to su osobe s postojanjem kardiomiopatije, nagle srčane smrti ili zatajivanja srca u obitelji. Pod nešto većim rizikom su osobe s ishemijskom bolesti srca, amiloidozom, hemokromatozom, alkoholičari te osobe s dugotrajno povišenim krvnim tlakom. Može se razviti kao posljedica metaboličkih poremećaja kao što su pretilost, dijabetes ili bolesti štitnjače. Zračenje i kemoterapije također mogu biti uzrok njenog nastanka.

Dijagnostičke pretrage

Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze (razgovora s bolesnikom) i kliničkog pregleda. To je posebno važno ako su se slična stanja javljala u obitelji. Uz krvne pretrage, preporučuje se napraviti ultrazvuk srca i kateterizacija srca kako bi se potvrdila dijagnoza i zaključilo o kojoj se vrsti kardiomiopatije radi. Informacije o procjeni težine bolesti daju nam test opterećenja (ergometrija) ili 24-holter EKG.

 

Postavljanje dijagnoze kardiomiopatija

Kako se miokardiopatija liječi?

Liječenje se razlikuje ovisno o tome koliko je Vaše srce oštećeno zbog kardiomiopatije i nastalih simptoma. Neki ljudi možda neće trebati liječenje dok se ne pojave simptomi. Oni koji se počinju boriti s dahom ili bolovima u prsima možda će trebati prilagoditi način života ili uzimati određene lijekove.

Jednom razvijenu kardiomiopatiju nije moguće izliječiti, ali uspješnom kontrolom i liječenjem simptoma mogu se izbjeći daljnje komplikacije.

Promjena životnih navika svakako je prvi korak - uz prilagodbu prehrane i tjelesne aktivnosti. Vježbanje je izuzetno važno za održavanje zdrave tjelesne težine i produljenje rada srca. Provjerite s Vašim liječnikom koje vježbe su optimalne za Vas. Izbjegavajte stres!

Potrebno je liječiti hipertenziju ili druge uzroke koji su do kardiomiopatije doveli, posebice snižavati povišen kolesterol. Moguće je da će biti potrebni lijekovi za održavanje normalnog ritma srca ili oni koji sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka i smanjuju upalu. Liječnik će odrediti koji su Vam lijekovi potrebni nakon detaljnog kliničkog pregleda i potrebnih dijagnostičkih pretraga.

Ako su Vam ustanovljeni poremećaji ritma, moguća je ugradnja uređaja koji pomažu regulirati ritam srca, poput "pacemakera" ili defibrilatora. Ako sve ove metode ne poluče rješenje, krajnji korak je transplantacija srca.

Cilj liječenja je pomoći Vašem srcu da bude što učinkovitije te spriječiti daljnja oštećenja i gubitak funkcije.

li

 

Literatura:

  1. British Heart Foumdation-Cardiomiopathy. Dostupno na: https://www.bhf.org.uk/informationsupport/conditions/cardiomyopathy - pristupljeno veljača 2022.
  2. American Heart Assotiation- Cardiomyopathy. Dostupno na: https://www.heart.org/en/health-topics/cardiomyopathy/what-is-cardiomyopathy-in-adults - pristupljeno veljača 2022.
  3. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Dostupno na: http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/zatajivanje-srca-i-kardiomiopatije - pristupljeno veljača 2022.
  4. WHO – Cardiovascular diseasess. Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases#tab=tab_1 – pristupljeno veljača 2022.
  5. HZJZ- kardiovaskularne bolesti. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/kardiovaskularne-bolesti/ - veljača 2022.
Povratak na vrh
li
HR2304047844